Hrvatska kopnena vojska - Ustroj

Kurator · 1 Hrvatska kopnena vojska - Ustroj Mon Mar 07, 2022 10:05 pm

Kurator

Admin

Posts : 372
Join date : 2022-03-06
Location : ZG

Hrvatska kopnena vojska - Ustroj Seal_of_Croatian_Army

"Domovini vjerni"

Hrvatska kopnena vojska - Ustroj Croatia_Ground_Army

Kurator · 2 Re: Hrvatska kopnena vojska - Ustroj Mon Mar 07, 2022 10:12 pm

Kurator

Admin

Posts : 372
Join date : 2022-03-06
Location : ZG

Hrvatska kopnena vojska (HKoV) je brojčano najveća od tri grane Oružanih snaga Republike Hrvatske. HKoV je glavna snaga za obranu zemlje od vanjske ugroze, a pored zadaće obrane RH, HKoV ima i zadaće sudjelovanja u operacijama potpore miru i humanitarnim operacijama u sklopu međunarodnih snaga, te zadaće na sprečavanju i otklanjanju posljedica izvanrednih situacija u zemlji uzrokovanih prirodnim i tehničkim nesrećama i katastrofama.

U HKoV-u su ustrojene postrojbe borbenih rodova (lako, motorizirano i mehanizirano pješaštvo, oklopništvo), rodova borbene potpore (topništvo, protuzračna obrana, inženjerija, veza, nuklearno-biološke-kemijske obrane, Vojna policija i vojno-obavještajne postrojbe) i službi potpore (opskrba, transport, održavanje i sanitet).

SJEDIŠTE ZAPOVJEDNIŠTVA HKoV-a

vojarna "Domobranska"

Domobranska 12, 47 000 Karlovac

MISIJA HKoV-a

Temeljna misija HKoV-a je obrana suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Hrvatska kopnena vojska je nositelj provedbe ratnih operacija samostalno i uz potporu ostalih grana, vodeći borbu na kopnu, u priobalju i na otocima.

U pretpostavljenoj ratnoj ili kriznoj situaciji kopnene snage će djelovati kao okosnica i glavna snaga za uspješnu provedbu obrane vlastitoga teritorija te za sudjelovanje u operacijama izvan zemlje u sustavu kolektivne obrane NATO saveza.

U ratnim situacijama Hrvatska kopnena vojska je nositelj provedbe združenih obrambenih i napadnih operacija u obrani teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske i sudjelovanju u obrani države i saveznika u skladu s člankom V. Sjevernoatlantskog ugovora.

ZADAĆE HKoV-a

■Dostizanje i održavanje optimalne razine spremnosti snaga u cilju odvraćanja od agresije na RH.

■Razvoj i održavanje sposobnosti za sudjelovanje u združenim operacijama te provedba obrambenih i napadnih operacija.

■Razvoj i održavanje sposobnosti za provedbu netradicionalnih vojnih zadaća i zadaća odgovora na asimetrične ugroze (terorizam, nedopuštena trgovina i krijumčarenje oružja za
masovno uništenje, ljudi i droga).

■Razvoj i održavanje sposobnosti za sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama i humanitarnim operacijama u sklopu međunarodnih snaga

■Sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama potpore miru.

■Sudjelovanje u potpori savezničkim snagama u Hrvatskoj.

■Sudjelovanje u aktivnostima nadzora naoružanja i izgradnje mjera povjerenja i sigurnosti.

■Razvoj i održavanje sposobnosti za sudjelovanje u potpori pružanja pomoći civilnim institucijama u zemlji u kriznim situacijama, zaštiti i spašavanju i u potpori civilnom društvu.

■Komunikacijsko-informacijska potpora Oružanim snagama RH.

STRUKTURA HKoV-a

Hrvatska kopnena vojska - Ustroj HKoV-ST

GLAVNI BORBENI SUSTAVI I NAORUŽANJE HKoV-a

Pješačko naoružanje

■Jurišna puška 5,56 mm

■Automatska puška 7,62 mm

Oklopništvo

■Tenk M 84 125 mm

■Borbeno vozilo pješaštva (BVP) M 80

■Borbeno oklopno vozilo 8x8 AMV ''PATRIA''

Topničko-raketni sustavi

■Samohodna haubica 122 mm 2S1 „GVOZDIKA“

■Haubica122 mm D30

■Haubica 155 mm M1H1

■Top 130 mm

■Samohodni višecjevni lanser raketa „GRAD“ BM-21 122 mm

■Samohodni višecjevni lanser raketa „VULKAN“ M77 122mm

Protuoklopni vođeni raketni sustavi (POVRS)

■Protuoklopni vođeni raketni sustav ''Maljutka“

■Protuoklopni vođeni raketni sustav „Konkurs“

■Protuoklopni vođeni raketni sustav „Fagot“

■Protuoklopni vođeni raketni sustav „Metis“

Protuzračna obrana

■Samohodni raketni sustav „Strijela – 10“ (S-10) CRO

■Laki prijenosni raketni sustav ''Strijela – 2M'' (LPRS „S2M“)

■Laki prijenosni raketni sustav „IGLA“

■Samohodni protuzrakoplovni top na borbenom oklopnom vozilu (SPZT BOV-3 20/3)

■Protuzrakoplovni top M55 A4 20/3

Brod

■Ophodni brod 95 „Šokadija“

POVJESNICA HKoV-a

Hrvatska kopnena vojska slavi svoj dan 28. svibnja u spomen na dan kada je na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu izvršeno postrojavanje i polaganje prisege pripadnika 1., 2., 3. i 4. brigade Zbora narodne garde. Ustrojavanje prvih postrojbi ZNG-a uslijedilo je nakon „krvavog Uskrsa“ 1991. godine kada je postalo očigledno da će se Republika Hrvatska morati braniti organiziranim vojnim snagama. Prve postrojbe Zbora narodne garde smatramo i prvim postrojbama kopnenih snaga Hrvatske vojske, a iz njihovih djelatnih jezgri proizašle su gardijske brigade: 1. gardijska brigada „Tigrovi“, 2. gardijska brigada „Gromovi“, 3. gardijska brigada „Kune“ i 4. gardijska brigada ''Pauci“, postrojbe koje su za vrijeme Domovinskog rata bile okosnica i glavne nositeljice svih operacija koje je Hrvatska vojska provodila. Pripadnici gardijskih brigada borili su se na ratištima diljem Republike Hrvatske u vrijeme najtežih bitaka i odlučujućih trenutaka u Domovinskom ratu, a uz pripadnike pješačkih brigada pričuvnog sastava koje su također osnovane ratne 1991. godine, sudjelovali su u bitkama za Vukovar, Dubrovnik, Zadar, Karlovac, Gospić, Novsku i Okučane, u bitkama za očuvanje državnih granica u Posavini, na Banovini, u Lici, na istoku u Slavoniji te na jugu u zadarskom, šibenskom i dubrovačkom zaleđu. Pripadnici postrojbi kopnenih snaga Hrvatske vojske iz profesionalnog i pričuvnog sastava sudjelovali su i bili glavna snaga i oslonac u pripremi i provedbi operacija kao što su operacija „Spaljena zemlja“ 1992. godine, operacija „Gusar“ na Maslenici 1993. godine te u oslobodilačkim operacijama 1995. godine koje su konačno dovele do oslobađanja okupiranog teritorija i uspostave cjelovitosti RH. Svojim su snagama i umijećem ratovanja iznijeli glavni napor te su kao pobjednici slavili u operacijama „Bljesak“, „Ljeto“ i „Oluja“. Nakon briljantne pobjede u „Oluji“ uslijedile su još operacije „Maestral“ i „Južni potez“. Završnim operacijama 1995. godine uspostavljena je vojna ravnoteža snaga u regiji, a protivnička strana morala je izravno priznati hrvatsku vojnu moć te je ovakav odnos snaga primorao protivničku stranu na mirno rješavanje reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Završetkom Domovinskog rata kopnene snage Oružanih snaga RH počinju sa svojom transformacijom, smanjenjem i prelaskom na mirnodopsko ustrojstvo s teritorijalnim principom obrane.

Krajem 2002. godine započinje ustrojavanje Hrvatske kopnene vojske kao jedne od grana Oružanih snaga RH, nositelj ustrojavanja je general-pukovnik Marijan Mareković koji je ujedno i njen prvi zapovjednik te tu dužnost obnaša do 19. ožujka 2007. godine.

Ubrzo po ustrojavanju postrojbe HKoV-a pored svojih temeljnih zadaća u obrani suvereniteta RH dobivaju i zadaće sudjelovanja u NATO vođenim međunarodnim operacijama i UN misijama.

Godine 2007. Hrvatska kopnena vojska preustrojem napušta korpusnu strukturu i teritorijalni princip obrane, a od četiri gardijske brigade ustrojavaju se dvije sa svojim zapovjedništvima u Vinkovcima i Kninu. Ustrojava se i Zapovjedništvo za obuku i doktrinu HKoV-a s temeljnom zadaćom obučavanja pripadnika profesionalnog sastava i ročnih vojnika za njihove zadaće.

Od 19. ožujka 2007. godine do 10. srpnja 2011. godine Hrvatskom kopnenom vojskom je zapovijedao general-pukovnik Mladen Kruljac, od 11. srpnja 2011. do 1. listopada 2014. godine Hrvatskom kopnenom vojskom zapovijedao je general-pukovnik Dragutin Repinc, a sada je na čelu Hrvatske kopnene vojske general-pukovnik Mate Ostović koji je na tu dužnost imenovan 1. listopada 2014. godine.

OBUKA U HKoV-u

U obučnom procesu, zapovjednici ustrojstvenih cjelina HKoV-a kroz dobivene smjernice i upute, provode i odgovorni su za:

■Planiranje obučne aktivnosti uz racionalizaciju utroška financijskih sredstava i izbjegavanje stvaranja nepotrebnih troškova.

■Obučavanje i uvježbavanje pojedinaca, vođa i postrojbi za provedbu dodijeljenih misija i zadaća u dinamičnim i složenim situacijama.

■Održavanje dostignute razine osposobljenosti i povećanje ključne operativne sposobnosti za sudjelovanje u NATO/UN/EU operacijama, rad u NATO (ili međunarodnim) stožerima te zadaćama pomoći civilnim strukturama kroz neratne vojne operacije/djelovanja.

■Ubrzanje prilagodbe NATO i EU standardima kroz punu implementaciju Ciljeva snaga/Ciljeva sposobnosti.

■Osiguranje optimalne razine sigurnosti ljudi, objekata i instalacija u pripremi i provedbi obuke.

Opća usmjerenja u obuci u HKoV-u

Planiranje obuke. Nadređeni zapovjednici povezuju zahtjeve sposobnosti s najvažnijim obučnim događajima uvažavajući ograničenja u dodjeli resursa, a u provedbi osiguravaju i dodjeljuju resurse za obuku te štite obuku podređene postrojbe od omotača i ograničenja.

Provedba obuke. Zapovjednici postrojbi i prvi dočasnici su glavni obučavatelji u ustrojstvenim cjelinama HKoV-a, zbog toga oni na svojim razinama zapovijedanja i vođenja provode i ocjenjuju obuku.

Odgovornost za obuku u HKoV-u. Zapovjednici na svim razinama zapovjednog lanca moraju obuku usredotočiti na misiju, aktivno se uključiti u proces obuke i slijediti načela obuke. Kao davatelji snaga odgovorni su za obuku i pripremu svojih snaga za operacije. Zapovjednici planiraju obučne aktivnosti, obučavaju i uvježbavaju snage, održavaju i povećavaju glavna područja sposobnosti te sigurnost ljudi, objekata i instalacija u pripremi i provedbi obuke. Oni su odgovorni za obuku i spremnost svojih postrojbi.

Dočasnički lanac potpore. Dočasnici imaju ključnu ulogu u razvoju pojedinaca u HKoV-u. Odgovorni su za pojedinačnu obuku pojedinca, posada, timova, skupina i desetina i njihovu obučenost do propisanih standarda te za osiguravanje kontinuiteta procesa prilagodbe novih vojnika u postrojbi. Svojim zapovjednicima odgovorni su za obučenost i spremnost pojedinca, posada, timova, skupina i desetina.

Razvoj rodova, službi i struka. HKoV stalno razvija i unaprjeđuje rodove, službe i struke kako bi uspješno odgovorio na sve veće izazove modernizacije i opremanja novim oružnim sustavima te složenosti i dinamičnosti međunarodnih vojnih operacija. Razvoju rodovskih doktrina, povećanju stručnosti i sposobnosti osoblja te unaprjeđenju sposobnosti roda, službe ili struke posvećuje se posebna pozornost.

Ciljevi sposobnosti. HKoV je dobio nove Ciljeve sposobnosti koji su zamijenili Ciljeve snaga i koji će u velikoj mjeri definirati strukturu HKoV-a i projekciju sposobnosti i obuku HKoV-a do 2020. godine. HKoV planira prikladne obučne aktivnosti koje će omogućiti dostizanje tih ciljeva, posebno u vezi sa snagama i njihovim sposobnostima koje se trebaju dostići do 2016. godine.

Projekti „Pametne obrane“. U procesu obuke svojih ustrojstvenih cjelina Hrvatska kopnena vojska iskorištava mogućnosti koje pruža inicijativa „Pametna obrana“ pažljivim izborom i uključivanjem u multinacionalne projekte kojima ustrojstvene cjeline HKoV-a mogu ostvarivati vlastite ciljeve sposobnosti, ujedno poboljšavajući međunarodnu vojnu suradnju i doprinoseći ostalim uključenim članicama Saveza i partnerskim zemljama.

Plan obuke i vježbi. Obučne aktivnosti i vježbe provode se u skladu s odobrenim financijskim sredstvima i objavljuju se u Planu obuke i vježbi HKoV-a za određeno razdoblje. Obučne aktivnosti i vježbe se koordiniraju dovoljno rano kako bi se omogućilo usklađivanje s planovima ostalih ustrojstvenih cjelina Oružanih snaga RH. Zapovjednici postrojbi HKoV-a međusobnom koordinacijom usuglašavaju zahtjeve i potrebe međusobnog sudjelovanja i dijeljenja resursa u svojim obučnim aktivnostima te ih objavljuju u svojim planovima obuke.

Prioriteti obučnih aktivnosti. Potpora operacijama u tijeku (prvenstveno ISAF), razina ambicija određena sudjelovanjem u NATO snagama brzog odgovora i drugim NATO snagama, održavanje i povećanje operativnih sposobnosti te vojna suradnja koja je temelj „kooperativne sigurnosti“, prioriteti su obuke u HKoV-u.

Institucijska obuka u HKoV-u

Institucijska obuka je u potpori personalnom sustavu za popunu snaga osposobljenim pojedincima za obnašanje dužnosti u sastavu snaga mirnodopskog i ratnog ustroja, kao i snaga za međunarodne vojne operacije.

Dragovoljno služenje vojnog roka (temeljna vojna obuka ročnika)

Hrvatska kopnena vojska organizira i provodi obuku ročnika na dragovoljnom služenju vojnog roka. Kapaciteti HKoV-a za ovu vrstu obuke je do 1000 vojnika godišnje kroz dva termina obučavanja. Obuka se provodi u dva dijela, prvi u vojarni „123. brigade“ u Požegi gdje se provodi obuka do prisege, a drugi u terenskim uvjetima na jednom od poligona HKoV-a. Ročnike se na dragovoljnom služenju vojnog roka obučava u temeljnim vojničkim vještinama. Nakon završetka obuke vojnici su osposobljeni u temeljnim vojnim znanjima i vještinama propisanima za vojnika strijelca.

Specijalistička vojna obuka

Osposobljavanje pojedinaca za vojno-stručnu specijalnost provodi se kroz specijalističku vojnu obuku u potpori prijema osoblja u djelatnu vojnu službu na vojničke dužnosti. Specijalistička vojna obuka se planira i provodi u skladu s potrebama Ministarstva obrane RH za popunu vojničkih mjesta u Oružanim snagama RH. Provodi se prema programima obuke i ocjenjivanja koje se nakon svake obuke, temeljeno na raščlambama, dopunjuju i korigiraju po potrebi. U skladu s mogućnostima, kapaciteti unutar specijalističke vojne obuke koriste se za preobuku odnosno za obuku promjene vojno-stručne specijalnosti (prekvalifikaciju) i dopunsko osposobljavanje pripadnika HKoV-a u skladu s pojedinačnim zahtijevanim sposobnostima ustrojbenih dužnosti. U HKoV-u se obuka provodi za: rod - ukupno 8 rodova (pješaštvo, oklopništvo, topništvo, inženjerija, protuzračna obrana, nuklearno-kemijsko-biološka obrana, veza, vojna policija), za ukupno 25 specijalnosti (4 pješačke – mehanizirana, streljačka, minobacačka, protuoklopna, 2 oklopništvo – tenkovska i oklopno – mehanizirana, 5 topničkih – topničko – haubička, raketna, računateljska, topografska, topničko – izvidnička, 2 protuzračna – topnička i raketna, 4 inženjerijske – pionirska, pontonirsko – amfibijska, mosna i strojno-graditeljska, 3 veza – radio, telekomunikacijska i računalna, 3 nuklearno-kemijsko-biološka obrana – izvidnička, dekontaminacijska i laboratorijska, 2 vojnopolicijske – temeljna i prometna).

Funkcionalna obuka

U svim zapovjedništvima i postrojbama HKoV-a razvijeni su planovi i programi funkcionalne obuke koja se provodi u cilju održavanja i povećanja razine vojnostručnih znanja pripadnika HKoV-a radi podizanja razine osposobljenosti osoblja za obnašanje poslova i zadaća za svoje dužnosti te radi zadovoljenja definiranih prioritetnih ciljeva HKoV-a i OSRH u cjelini. Posebno težište je na zadaćama za postizanja operativne interoperabilnosti s NATO-om te dostizanju sposobnosti za rad po NATO standardima i za rad u NATO-ovim stožerima.

Funkcionalna obuka se provodi u obliku specijalističkih seminara, tečajeva, predavanja, radionica i konferencija te kao obuka u simulacijskim središtima, poligonima i vježbalištima. Obuku za stjecanje određenih certifikata stručnosti i sposobnosti koje zahtijevaju ustrojbene dužnosti (operatori na sustavima i sl.) planira se u HKoV-u, a provodi se u za to nadležnim ustrojstvenim cjelinama HKoV-a i HVU-u, ukoliko se odnosi na dočasnike i časnike. Od funkcionalne obuke je potrebno navesti i obuku na dužnosti/radnom mjestu koja se važan oblik obučavanja u samorazvoju sposobnosti pojedinca i razvoju sposobnosti podređenih.

Obuka kadeta

Hrvatska kopnena vojska sudjeluje u obuci kadeta odobrenoj Programom obuke kadeta kroz kampove u planiranim terminima. Provedba obuke u kampovima se odvija na vojnim poligonima HKoV-a tijekom srpnja i kolovoza uz koordinaciju s Hrvatskim vojnim učilištem.

Obuka djelatnog sastava

Obuka postrojbi, koristeći institucijske temelje, provodi se u organizacijama i postrojbama, usredotočena je na zadaću i poštuje pojedinačne i timske vještine i znanja. Obuka u HKoV-u je jedinstvena bez obzira radi li se o obuci za operacije u zemlji ili za međunarodne operacije. Spremnost za brzi razmještaj i sposobnost brzog djelovanja u području operacija s minimalnom dodatnom obukom zahtjev je koji zapovjednici moraju ispuniti kako bi u potpunosti proveli dodijeljene misije. Obuka rodova, službi i struka i njihovih specijalnosti važno je područje razvoja i održavanja operativnih sposobnosti te uz obuku snaga predviđenih za operacije ima i dalje najviši prioritet u HKoV-u, posebno u dodjeljivanju obučnih kapaciteta i financijskih sredstava.

Ostali prioriteti u obuci djelatnog sastava

■Primjena prihvaćenih NATO doktrina i standarda,

■Razvoj sposobnosti stožernog osoblja za djelovanje u združenome i multinacionalnom okružju,

■Obuka na novim tehničkim i oružnim sustavima,

■Održavanje zahtijevane razine tjelesne spremnosti,

■Održavanje postojećih sposobnosti za provedbu misije Oružanih snaga RH u cjelini,

■„Pružanje pomoći civilnim institucijama u zemlji“ s ciljem pomoći civilnom društvu u slučaju velikih prirodnih ili ekoloških nesreća/katastrofa.

Pojedinačna obuka

Svakog pripadnika HKoV-a se obučava se u duhu vojnih vrijednosti (lojalnost, profesionalnost, poštenje, nesebičnost, integritet, čast i osobna hrabrost), kako bi se stvorio duh zajedništva i odgovornosti temeljen na prijateljstvu i služenju našem narodu. Važno je također razvijati snošljivost i toleranciju za djelovanje u višenacionalnom okružju. Svaki profesionalni vojnik u HKoV-u (vojnik, dočasnik i časnik bez obzira na granu/rod, službu, struku) mora biti sposoban uporabiti osobno naoružanje, taktički se kretati, komunicirati i pružiti prvu pomoć. Temeljne vojničke vještine se održavaju kroz redovnu i svakodnevnu obuku. Sigurno rukovanje osobnim naoružanjem smanjuje rizik nastajanja izvanrednih događaja i povećava samopouzdanje pripadnika HKoV-a prilikom korištenja osobnog naoružanja. Sve vojne osobe na dužnostima u zapovjedništvima razine bojne i više provode najmanje dva, a u postrojbama razine satnije i niže najmanje šest do osam gađanja osobnim oružjem godišnje. Vrsta i složenost gađanja (od jednostavnih do složenih situacijskih gađanja) je usklađena s dodijeljenim dužnostima i zahtijevanim sposobnostima. Obuku iz vježbovnih radnji i postupaka u skladu s Pravilnikom o vježbovnim postupcima u Oružanim snagama RH i Pravilniku o službi Oružanih snaga RH također zauzima visoko mjesto na listi obučnih prioriteta HKoV-a. U cilju održavanja i daljnjeg poboljšanja psihofizičkih sposobnosti i zdravstvenog statusa svih pripadnika HKoV-a u svim ustrojstvenim cjelinama HKoV-a provodi se tjelovježbe i to: u postrojbama do razine satnije u trajanju od minimalno 60 minuta, a u zapovjedništvima razine bojne i više u trajanju od minimalno 30 minuta dnevno. Provjera tjelesnih sposobnosti se provodi prema Pravilniku o privlačenju, selekciji i odabiru za prijem u djelatnu vojnu službu (NN 51/2012). Provjera tjelesnih sposobnosti obavezna je za sve pripadnike OS RH i temeljni je uvjet za profesionalni razvoj pripadnika Oružanih snaga RH. Djelatne vojne osobe koje ne prođu provjeru tjelesne sposobnosti ne predlažu se za školovanje i promicanje u razdoblju u kojem nisu zadovoljile na testiranju tjelesnih sposobnosti.

Obuka vođa

Dočasnički lanac potpore u HKoV-u ima ključnu ulogu u razvoju pojedinaca, oni nastavljaju proces prilagodbe novih vojnika i počinju njihov profesionalni razvoj. Dočasnici u HKoV-u su odgovorni za provedbu obuke koja je utemeljena na standardima, usmjerena na provedbu i usredotočena na zadaću:

■određuju specifične zadaće pojedinaca, posada i timova koje podupiru zajedničke zadaće i popis zadaća važnih za misiju postrojbe,

■planiraju, pripremaju, uvježbavaju i provode obuku,

■ocjenjuju obuku i provode raščlambe nakon djelovanja kako bi osigurali povratnu informaciju zapovjedniku o pojedinačnoj učinkovitosti, učinkovitosti posada i timova.

Sve dočasnike na dužnostima instruktora kroz funkcionalnu obuku kontinuirano se usmjerava na obuku obučavatelja na svim razinama, s naglaskom na didaktičko-metodičko područje, te se u tim područjima kontinuirano provodi podizanje kompetencija instruktora.

Obuka postrojbi

Važnost obuke postrojbi proizlazi iz činjenice da ona priprema postrojbe za operacije. Obuka postrojbi je temelj razvoja operativnih sposobnosti nužnih za uspješnu provedbu operacija. Kako bi uspostavili učinkovitu obuku, obučni planovi su razvijeni i provedeni s usredotočenjem na ključne zadaće i obučne ciljeve neophodne za ispunjenje misije. Obuka postrojbi se temelji na realističnim scenarijima, operativnim uvjetima i standardima, a intenzitet obuke prilagođava se realnom (fizičkom i psihičkom) obujmu naprezanja osoblja u operaciji. Kroz obuku postrojbi se osigurava postupnost u obuci, provodi se obuka zapovjednika i stožera, a svaka ovakva obuka postrojbe završava vježbom u sklopu koje se provodi ocjenjivanje. Kako se standardi snaga Savezničkog zapovjedništva za operacije odnose na cjelokupne snage, a ne samo na deklarirane postrojbe, sve operativne postrojbe obučavaju se prema tim standardima.

Načela obuke zapovjednog lanca na kojem se temelji obuka HKoV-a:

■Temeljna obučna postrojba je satnija/bitnica,

■Obučavaju se organske sastave u punoj personalnoj i materijalnoj jačini,

■Primjenjuje se sustav upravljanja vremenom,

■Zastupljenost provođenja obuke u uvjetima ograničene vidljivosti i u nuklearno-biološko-kemijskim uvjetima provodi se u skladu sa zahtjevima dostizanja sposobnosti,

■Stožer bojne provodi minimalno 2 stožerne vježbe godišnje,

■Postrojbe predviđene za upućivanje u operacije provode minimalno 50% obuke na engleskom jeziku,

■Posebna pozornost tijekom obuke se pridaje obuci o održavanju naoružanja i opreme,

■Djelatnici i postrojbe odabrane za upućivanje u operacije prolaze najsloženije i najzahtjevnije oblike obučavanja kako bi ih se pripremilo za zahtjeve u operacijama u međunarodnom okružju.

Obuka razmjestivih snaga

Razmjestive snage čine bazen snaga za buduće kontingente, održavaju visoku razinu obučenosti i spremnosti za provedbu zadaća kroz široki spektar operacija u različitim zemljišnim i vremenskim uvjetima. Na temelju prosudbe dodijeljenih misija i operativnih zahtjeva, obuka razmjestivih snaga je usredotočena na operativne sposobnosti zahtijevane za provedbu specifičnih zadaća. Zapovjednici snagama predviđenima za razmještaj u područje operacije osiguravaju spremnost (organiziranost, opremljenost, obučenost i ocjenjenost) u skladu s operativnim sposobnostima zahtijevanima za trenutne i buduće operacije te propisanom kategorijom spremnosti u Ciljevima sposobnosti.

Snage brzog odgovora

Kroz redovnu obuku planira se i provodi obuka za dostizanje i održavanje zahtijevanih sposobnosti u skladu s misijama i zadaćama snaga brzog odgovora.

Potpora trenutnim operacijama

Obuku pojedinaca i postrojbi za operacije potpore miru i mirovne misije organiziraju se i provode prema Konceptu obuke za međunarodne vojne operacije te standardnom operativnom postupku za praćenje priprema, upućivanje, smjenu i povratak pripadnika/postrojbi HKoV-a iz operacija i misija u inozemstvu. Opća obuka odnosi se na temeljne vojne vještine i opće obučne module zajedničke svim operacijama koje se provode kao redovne aktivnosti u svakodnevnoj obuci. Preduputna obuka pokriva posebnosti zadaća izravno vezanih uz konkretnu operaciju i usredotočena je na aktivnosti i zadaće u izravnoj svezi sa specifičnostima operacije.

Obuka protupožarnih namjenski organiziranih snaga

U HKoV-u se provodi obuka namjenski organiziranih snaga za gašenje velikih šumskih požara te vježbe potpunoga protupožarnog uređenja objekata prema jedinstvenome programu obuke. Provodi se funkcionalna obuka specifičnih dužnosti za angažiranje u protupožarnim i protupoplavnim postrojbama HKoV-a (rukovatelji vatrogasnim uređajima, inženjerijskim strojevima, motornim pilama i dr.).

Posebni oblici obučavanja

Ustrojstvene cjeline HKoV-a, od posebnih oblika obuke provode obuku za dubinske izvidnike (u Vojno obavještajnoj bojni HKoV-a), dok je u ostalim slučajevima HKoV korisnik ovakvih oblika obučavanja koje za OSRH provode ustrojstvene cjeline koje nisu u sastavu HKoV-a (nositelj za sve oblike padobranske obuke te za obuku taktičkih snajperista je Bojna za specijalna djelovanja Glavnog stožera OSRH, a za roniteljsku obuku Hrvatska ratna mornarica). Na posebne oblike obuke upućuju se pripadnici HKoV-a postrojbi kojima je takva vrsta obuke odobrena, a u skladu s potrebama ustrojbenog mjesta i postrojbe.

VJEŽBE

Vojne vježbe podupiru trenutne i buduće operacije i međunarodno preuzete obveze i imaju jasne obučne ciljeve temeljene na operativnim zahtjevima i prioritetima. Vojne vježbe se usmjeravaju na održavanje/podizanje i ocjenjivanje operativnih sposobnosti snaga te na uvježbavanje postupaka i jačanje suradnje s civilnim organizacijama. Scenariji vježbi obuhvaćaju puni spektar vojnih operacija, od jednostavnih operacija humanitarne pomoći do složenih borbenih operacija. Scenariji se razvijaju zbog obuke zapovjedništava, stožera i postrojbi s trajanjem od jednog dana do nekoliko tjedana, angažiranjem timova koji rješavaju „izolirani“ problem, do punog borbenog scenarija uz povećanu uporabu borbenih sredstava i ljudskih resursa.

Planiranje i realizacija vojnih vježbi provodi se u 4 faze:

■prva faza: Razvoj koncepta i specifikacije vježbe

■druga faza: Planiranje vježbe i izrada dokumentacije

■treća faza: Provedba vježbe

■četvrta faza: Raščlambe vježbe i izvješćivanje.

Prilikom odabira vježbi, određivanja ciljeva i izrade scenarija vježbe u HKoV-u primjenjuju se sljedeći kriteriji po prioritetu:

■neposredna priprema za operaciju,

■aktivnosti neposredno vezane za implementaciju ciljeva snaga/sposobnosti ili obveza prema NATO/EU/UN,

■potpora priprema za operaciju,

■potpora implementacije ciljeva snaga/sposobnosti ili obveza prema NATO/EU/UN,

■bilateralna suradnja, multilateralna suradnja i

■održavanje operativnih sposobnosti.

MEĐUNARODNA VOJNA SURADNJA

Međunarodna vojna (ili obrambena) suradnja u Hrvatskoj kopenoj vojsci provodi se na temelju smjernica za provedbu aktivnosti međunarodne vojne suradnje i na temelju godišnjeg plana međunarodne vojne suradnje. Sve aktivnosti međunarodne vojne suradnje Hrvatske kopnene vojske (HKoV) usmjerene su na jačanje i unaprjeđenje obrambenih sposobnosti postrojbi HKoV-a te u potpori Oružanih snaga Republike Hrvatske i HKoV-a kao vodećeg čimbenika stabilnosti i sigurnosti u regiji.

Aktivnosti međunarodne vojne suradnje HKoV-a podijeljene su u funkcionalna područja: bilateralna suradnja (suradnja s jednim partnerom ili saveznikom); multilateralna suradnja (suradnja s više partnera ili saveznika); suradnja u okviru NATO Saveza i Europske unije može biti bilateralna ili multilatelarna.

Kroz navedena tri osnovna oblika/funkcionalna područja provode se aktivnosti međunarodne vojne suradnje: susreti visoke razine, sastanci stručnih skupina, seminari, tečajevi, konferencije, zajednička obuka, vojne vježbe i zajedničko sudjelovanje u operacijama potpore miru.

U okviru bilateralne vojne suradnje (BVS) realizira se kvalitetan program vojne suradnje sa strateškim bilateralnim partnerom – Sjedinjenim Američkim Državama. Aktivnosti su u izravnoj potpori razvoja i unaprjeđenja obrambenih sposobnosti. Bilateralna suradnja sa zemljama susjedstva na području sigurnosti i obrane ostvaruje se kroz jačanje svih mjera sigurnosti i povjerenja, transparentnosti, razmjenu iskustava i suradnju povezanu sa sudjelovanjem u operacijama potpore miru. Pored bilateralne suradnje sa SAD-om i sa zemljama u regiji, značajne aktivnosti bilateralne vojne suradnje ostvaruju se sa SR Njemačkom i Republikom Poljskom. Suradnja sa SR Njemačkom ostvaruje se u cilju zajedničkog sudjelovanja u operaciji ISAF u Afganistanu, dok je suradnja s Republikom Poljskom usmjerena na vojno-tehničku suradnju i suradnju specijalnih postrojbi.

Aktivnosti multilateralne vojne suradnje (NATO i EU aktivnosti) su usmjerene na tečajeve, konferencije, zajedničku obuku, vojne vježbe i zajedničko sudjelovanje u operacijama potpore miru. NATO aktivnosti se prvenstveno realiziraju na području certifikacije i afirmacije snaga, izobrazbe i obuke, obuke za sudjelovanje u operacijama potpore miru te razmjene informacija u sklopu programa Pametne obrane (Engl. Smart Defence). Potrebno je naglasiti sudjelovanje u projektima Pametne obrane kroz koje se oružane snage više zemalja mogu udružiti u razvoju određenih sposobnosti (Npr. sposobnost suprostavljanja improviziranim eksplozivnim napravama) i na taj način dostići željeni stupanj sposobnosti uz znatno manja financijska sredstva u odnosu na samostalni razvoj i unapređenje sposobnosti.

Aktivnosti u okviru EU usmjerene su na sudjelovanje u projektima povlačenja i dijeljenja (Engl. Pooling and Sharing). Ovi projekti su razvijeni u cilju nadomještanja određenih nedostajućih sposobnosti. Nadalje, aktivnosti u okviru EU se također očituju na sudjelovanje u Europskoj borbenoj skupini po istom principu kao i sudjelovanje u NATO bazenu snaga. HKoV se priprema za sudjelovanje u Europskoj borbenoj skupini 2016. s jednom pješačkom satnijom i potpornim osobljem.

Aktivnosti međunarodne vojne suradnje sa zemljama regije u velikom broju se ostvaruju kroz okvire Američko-jadranske povelje. U ovom okviru za istaknuti je zajedničko uvježbavanje postrojbi zemalja potpisnica povelje kroz program međunarodnih vojnih vježbi IMMEDIATE RESPONSE, zajedničko sudjelovanje u operaciji ISAF u Afganistanu te pružanje potpore zemljama regije u procesu prijema u punopravno članstvo u NATO i EU (razmjena iskustava, seminari, tečajevi, posjete savjetničkih timova).

Sudjelovanje pripadnika i postrojbi HKoV-a u operacijama odgovora na krize

Mirovne misije UN-a

Tijekom 2012. pripadnici HKoV-a sudjelovali su u misiji UN-a UNDOF – Golanska visoravan (Libanon i Sirija) u sastavu 8., 9. i 10. HRVCON-a UNDOF sa zadaćom u skladu s poveljom VI i rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 350 od 31. svibnja 1974. godine. Od 18. ožujka 2013. prestalo je sudjelovanje u misiji UN-a UNDOF – Golanska visoravan (Libanon i Sirija). Pripadnici HKoV-a sudjelovali su tijekom 2012. i na pojedinačnim dužnostima vojnih promatrača i stožernih časnika u misijama UN-a UNMOGIP (Indija – Pakistan), MINURSO (Zapadna Sahara) i UNFICYP (Cipar). Sudjelovanje na pojedinačnim dužnostima vojnih promatrača i stožernih časnika u misijama UN-a se nastavilo se i u 2013. godini, tako da se sada trenutno u dvije misije UNMOGIP (Indija – Pakistan) i MINURSO (Zapadna Sahara) nalazi 6 pripadnika HkoV-a.

NATO/EU snage odgovora

Tijekom 2012. provedene su pripreme za sudjelovanje postrojbi HKoV-a u sastavu Borbene skupine Europske unije. Od 1. srpnja 2012. do 31. prosinca 2012. deklarirane snage HKoV-a su se nalazile u statusu na čekanju. U 2012. istaknuli bi sudjelovanje pripadnika HKoV-a u provedbi VNZ “CORE EU BG II/2012” u obučnom središtu njemačke vojske “ACTC Letzlingen” od 26. travnja do 8. svibnja 2012. Cilj vježbe je bio zajedničko uvježbavanje deklariranih postrojbi za MN INF Bn u sastavu borbenog dijela EU BG te dovršetak procesa integracije časnika imenovanih na stožerne pozicije bojne. HKoV je nositelj obuke i pripreme postrojbi i pojedinaca za vod VP (NRF 2013.), vod NBKO za dekontaminaciju ( NRF 2013.) i motoriziranu satniju (NRF 2014.).

Hrvatska kopnena vojska - Ustroj

1 Hrvatska kopnena vojska - Ustroj Mon Mar 07, 2022 10:05 pm

Kurator

2 Re: Hrvatska kopnena vojska - Ustroj Mon Mar 07, 2022 10:12 pm

Kurator